You cannot place a new order from your country. United States

All Blog News>Kopriva

Kopriva

Kopriva

Kopriva, velika kopriva ili prava kopriva (Urtica dioica) je trajna, često i do 1,5 m visoka zeljasta biljka iz porodice kopriva (Urticaceae). Porodica kopriva obuhvaća oko 50 jednogodišnjih i višegodišnjih vrsta kopriva. Uz malu koprivu (Urtica urens) koja je jednogodišnja biljka i koja naraste najviše 60 cm, velika kopriva je kod nas jedna od najraširenijih vrsta kopriva. Vrlo brzo se širi, a iz njezinog puzavog korijena izbijaju uspravne stabljike s nasuprotnim, srcoliko šiljastim, nazubljenim tamnozelenim listovima. Stabljika i listovi koprive obrasli su kratkim i mekim dlakama, te duljim dlakama koje se pri dodiru lome izlučujući pritom histamin i mravlju kiselinu koja peče. Plinije je zbog toga još u 1. stoljeću koprivu nazvao urtica, prema latinskom urere, što znači peći, a otuda potječe današnji botanički naziv za koprivu i porodicu kopriva.

Hranjive i ljekovite tvari u koprivi

Kopriva sadrži mnogo mineralnih tvari, prvenstveno željeza, kalija, kalcija, magnezija, natrija i fosfora, te mnogo provitamina A i vitamina B2, C i K. U 100 g koprive nalazi se 80-140 mg vitamina C, a što je više nego u naranči i limunu. Osim obilja vitamina i minerala, kopriva sadrži flavonoide, histamin, organske kiseline, klorofil, enzime, tanine, sluzi, vosak i neku tvar koja smanjuje količinu šećera u krvi.

Kopriva sadrži i veliku količinu tanina, a zbog čega zaustavlja unutarnja i vanjska krvarenja. S prehrambenog gledišta, kopriva je hranjivija od većine uzgojenog povrća. Kao ukusna i zdrava hrana, kopriva se može pripremati na razne načine. Mladi listovi i vrhovi koprive mogu se pržiti u ulju, kuhati poput špinata ili se od njih mogu pripremati juhe, variva, kaše, umaci, pite, pudinzi, valjušci i druga jela. Zbog antibakterijskog djelovanja, kopriva se može u kuhinji koristiti i za čuvanje hrane, posebno svježeg mesa. Jer, osim što kopriva tjera muhe, meso umotano u listove koprive i van hladnjaka ostaje svježe čak nekoliko dana.

Skupljanje i sušenje

Za ljekovitu upotrebu mogu se skupljati vrhovi mladih grančica s listovima, samo listovi, cijela nadzemna biljka ili samo korijen. Budući da samo listovi koprive sadrže klorofil, koji dezinficira rane i pospješuje njihovo zacijeljivanje, listovi su najljekovitiji dio koprive.

Vrhovi mladih grančica koprive skupljaju se u proljeće, sjeme u kolovozu i rujnu, korijenje u proljeće i u jesen, dok se čitava stabljika može skupljati cijele godine, a najbolje u vrijeme cvatnje. Koprivu treba brati po suhom i lijepom vremenu i što prije osušiti, a kako bi zadržala što više ljekovitih tvari, vitamina C i klorofila. Sušiti je treba na prozračnom i sjenovitom mjestu ili u pećnici pri temperaturi od najviše 50 C.

Budući da kopriva žari, ne treba je dodirivati golim rukama, već za branje treba navući rukavice. Prije upotrebe u kuhinji, ubranu koprivu treba preliti kipućom vodom, a nakon čega će postati sasvim bezopasna za ruke i želudac.

Uzgoj koprive kao prehrambene biljke

Danas se kopriva u mnogim zemljama Europe, a posebno u zemljama visokog standarda, mnogo upotrebljava u prehrambenoj industriji. Zbog velike potražnje, kopriva se u nekim zemljama čak počela uzgajati kao prehrambena biljka. Osim što sadrži veliku količinu klorofila, kopriva potiče cjelokupnu izmjenu tvari te je idealna namirnica za proljetnu i jesensku kuru čišćenja. Osim toga, ona je bogatiji izvor vitamina C nego većina kultiviranog povrća, a zbog čega se u nekim zemljama prodaje na tržnicama jednako kao i ostalo povrće.

Osim u prehrambenoj industriji, kopriva se danas mnogo upotrebljava u kozmetičkoj i u farmaceutskoj industriji. Premda je službena medicina koprivu počela koristiti tek u novije vrijeme, kopriva je danas važan sastojak mnogih čajnih mješavina, a najčešće za liječenje reume, artritisa i gihta te bolesti bubrega i prostate.

Ljekovita svojstva i primjena
  • Endokrine žlijezde: Kopriva pospješuje bolji rad žlijezde gušterače i izlučivanje inzulina.
  • Dišni organi: Kopriva smiruje kašalj, pospješuje iskašljavanje te pomaže kod gripe, prehlade, bronhitisa, astme, upale krajnika i upale pluća.
  • Srce: Kopriva jača srce i srčani mišić, pospješuje bolji rad srca te pomaže kod bolesti srca i vodene bolesti.
  • Krv: Kopriva čisti i jača krv, pospješuje stvaranje krvi, pomaže kod anemije i nedostatka željeza, te smanjuje količinu šećera i mokraćne kiseline u krvi. Sok od koprive, navodno, pomaže kod leukemije.
  • Krvne žile: Kopriva pospješuje cirkulaciju krvi, regulira krvni tlak, pomaže kod ateroskleroze, upale vena, proširenih vena i hemoroida, te zaustavlja krvarenje iz nosa, hemoroida, maternice, čira na želucu i čira na crijevima.
  • Želudac: Kopriva smiruje upalu sluznice želuca i pomaže kod čira na želucu.
  • Crijeva: Kopriva pospješuje bolji rad crijeva i pomaže kod zatvora, te smiruje upalu sluznice crijeva i pomaže kod proljeva i čira na crijevima.
  • Jetra i žuč: Kopriva pospješuje bolji rad jetra i izlučivanje žuči, te pomaže kod bolesti jetra i žučnog mjehura.
  • Bubrezi i mokraćni mjehur: Kopriva pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje vode i mokraće iz tijela, te pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala, zastoja mokraće, te bubrežnog pijeska i kamenaca.
  • Muške bolesti: Kopriva pomaže kod bolesti prostate i povećane prostate.
  • Ženske bolesti: Kopriva pomaže kod bijelog pranja, prejakih i produženih menstruacija te klimakterijskih smetnji.
  • Kosti i zglobovi: Kopriva pomaže kod reume, artritisa i gihta.
  • Duševne bolesti: Kopriva jača i umiruje živce, te pomaže kod nemira, stresa, depresije, nervoze i nesanice.
  • Živci: Kopriva pomaže kod drhtanja tijela, te neuralgija, išijasa, vratobolje i lumbaga.
  • Koža: Kopriva zaustavlja krvarenja iz rana, te pomaže kod ekcema, upale kože, lišaja i psorijaze.

Leave a Reply